{"id":3602,"date":"2026-03-30T14:00:28","date_gmt":"2026-03-30T14:00:28","guid":{"rendered":"https:\/\/evropskisavez.me\/?p=3602"},"modified":"2026-03-30T14:00:29","modified_gmt":"2026-03-30T14:00:29","slug":"zirojevic-evropski-savez-ce-traziti-ocjenu-ustavnosti-zakona-o-unutrasnjim-poslovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/2026\/03\/30\/zirojevic-evropski-savez-ce-traziti-ocjenu-ustavnosti-zakona-o-unutrasnjim-poslovima\/","title":{"rendered":"Zirojevi\u0107:\u00a0Evropski savez \u0107e tra\u017eiti\u00a0ocjenu ustavnosti Zakona o unutra\u0161njim poslovima"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evropski savez \u0107e inicirati ocjenu ustavnosti&nbsp;Zakona o unutra\u0161njim poslovima, cijene\u0107i&nbsp;da su&nbsp;novousvojene odredbe&nbsp;neustavne po vi\u0161e osnova.&nbsp;Shodno \u010dlanu 150 Ustava, tra\u017ei\u0107emo obustavu izvr\u0161enja navedenog akta, cijene\u0107i da bi njegovim izvr\u0161enjem mogle nastupiti neotklonjive \u0161tetne posljedice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Amandmanom II&nbsp;koji je predlo\u017eila Vlada, a ti\u010de&nbsp;se poligrafskog&nbsp;testiranja, pominju se \u201eokolnosti koje se odnose na bezbjednosni rizik u vezi sa pristupom tajnim podacima ili vr\u0161enju poslova iz oblasti te\u0161kog i organizovanog kriminala\u201c, iako ne postoji ama ba\u0161 nikakva definicija bezbjednosnog rizika, \u010dime se ostavlja apsolutna proizvoljnost prilikom utvr\u0111ivanja potrebe poligrafskog testiranja slu\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Navedenim zakonom, tako\u0111e, nije propisano vo\u0111enje evidencije o poligrafskom testiranju, \u0161to je u suprotnosti sa Zakonom o za\u0161titi li\u010dnih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Izmjenama \u010dlana 128, u pogledu nedostavljanja odgovora od strane ANB-a, ostavlja se pravo Komisiji MUP-a da odluku o postojanju bezbjednosne smetnje utvr\u0111uje bez mi\u0161ljenja ANB-a, samo na osnovu policijskih evidencija. Uvo\u0111enjem&nbsp;zakonske mogu\u0107nosti da se nakon utvr\u0111ivanja bezbjednosne smetnje slu\u017ebeniku ne dostavlja obrazlo\u017eenje na osnovu \u010dega je ta smetnja utvr\u0111ena, direktno se naru\u0161ava Ustavna kategorija iz \u010dlana 37 Ustava, Pravo na odbranu, koja glasi:&nbsp;\u201eSvakome se jem\u010di pravo na odbranu, a posebno: da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optu\u017ebom protiv sebe; da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i da se brani li\u010dno ili putem branioca kojega s\u00e2m izabere.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izmjenama \u010dlana 143, uvodi se jo\u0161 jedan razlog za gubitak policijskog zvanja, u slu\u010dajevima kada se utvrde bezbjednosne smetnje. To zapravo zna\u010di da se na mala vrata uvodi prestanak radnog&nbsp;odnosa u policiji, jer policijski slu\u017ebenik ne mo\u017ee biti lice koje nema policijsko zvanje, niti mo\u017ee raditi u policiji. Ovim rje\u0161enjem&nbsp;se, izme\u0111u ostalog, kr\u0161i i \u010dlan 35 Ustava Crne Gore \u2013 Pretpostavka nevinosti, koji glasi:&nbsp;<em>\u201eSvako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosna\u017enom odlukom suda. Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.&nbsp;Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tuma\u010di u korist okrivljenog. \u201d<\/em>&nbsp;Duh kompletnih izmjena i dopuna zakona je, naime, u suprotnosti sa ovim \u010dlanom Ustava, jer pretpostavka nevinosti ne postoji, a od slu\u017ebenika se tra\u017ei da dokazuju sopstvenu nevinost, iako bi trebalo da bude suprotno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodavanjem novog \u010dlana 143b, dodatno se ozakonjuje ukidanje pretpostavke nevinosti i prava na odbranu, jer slu\u017ebenik gubi policijska ovla\u0161\u0107enja i pravo na rad u policiji na osnovu odluke Komisije, u koju ne mo\u017ee ostvariti uvid i bez prava da se izjasni na navode i u\u010destvuje u postupku kako bi iznio svoju odbranu. Navedenim \u010dlanom se, kao za\u0161titni mehanizam, uvodi&nbsp;<strong>mogu\u0107nost<\/strong>&nbsp;da se nakon gubitka policijskog zvanja slubenik mo\u017ee rasporediti na neko radno mjesto unutar MUP-a. Mogu\u0107nost, a ne obaveza, \u0161to zna\u010di da&nbsp;ukoliko ministar ne iskoristi svoju mogu\u0107nost, slu\u017ebenik ostaje bez posla. Tako\u0111e se uvodi retroaktivnost u primjeni, jer \u0107e \u201ebezbjednosne smetnje\u201c (iako ne postoji definicija \u0161ta one konretno zna\u010de, niti bilo kakve smjernice kako se odre\u0111uju) da se tuma\u010de na osnovu podataka o slu\u017ebeniku, u vezi doga\u0111aja koji su se desili prije stupanja na snagu navedenog zakona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izmjenama \u010dlana 162 uvodi se termin ostvarivanja neovla\u0161\u0107enog kontakta, iako ne postoji definicija \u0161ta taj kontakt zna\u010di i podrazumijeva. Praksa pokazuje da operativci Uprave policije informacije prikupljaju, izme\u0111u ostalog, i od operativno interesantnih lica koja ne \u017eele da budu registrovana u policijske registre jer prema istima nemaju povjerenja. Registar operativnih veza je, iz ovog razloga, gotovo prazan \u2013 neka \u010delnici bezbjednosnog sektora demantuju ovu tvrdnju ako nije ta\u010dna. Dakle, diskrecija je jedna od najva\u017enijih karakteristika&nbsp;odnosa&nbsp;izme\u0111u policijskog operativca i lica koje ga snabdijeva odre\u0111enim operativnim informacijama. Na ovaj na\u010din, slu\u017ebenici se onemogu\u0107avaju da rade svoj posao jer \u0107e, ukoliko ga budu radili, biti u riziku od utvr\u0111ivanja bezbjednosnih smetnji i gubitka policijskog zvanja. Uostalom, policijski slu\u017ebenik nije du\u017ean da zna da je neko lice operativno interesantno lice, s obzirom da se radi o za\u0161ti\u0107enoj bazi kojoj nemaju svi policijski slu\u017ebenici pristup. Sti\u010de se utisak da je ovaj \u010dlan zakona (zlo)namjerno definisan na ovaj na\u010din, kako bi se mogao primijeniti na svakog, iz nekog razloga nepodobnog policijskog slu\u017ebenika. Tako\u0111e, a u vezi sa ovim \u010dlanom, nedobijanje dozvole za pristup tajnim podacima ne mo\u017ee apriori da se tretira kao bezbjednosna smetnja, s obzirom da postoji vi\u0161e stepena pristupa tajnim podacima, kao i da u ovom trenutku u Upravi policije postoji veliki broj slu\u017ebenika koji nemaju pristup tajnim podacima, jer im za pristup podacima ozna\u010denim stepenom \u201einterno\u201c to i ne treba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenica da slu\u017ebenik kome su utvr\u0111ene bezbjednosne smetnje ne zna koje su informacije bile presudne za dono\u0161enje takve odluke, niti je mogao u\u010destvovati u postupku, predstavlja direktno naru\u0161avanje ustavne kategorije prava na odbranu iz \u010dlana 32 \u2013 Pravi\u010dno i javno su\u0111enje:<em>\u201eSvako ima pravo na pravi\u010dno i javno su\u0111enje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom\u201c<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010clanovima 214a i 214b uvodi se retroaktivna primjena, \u0161to je neustavno, jer Ustav u \u010dlanu 33 \u2013 Na\u010delo zakonitosti, garantuje da:&nbsp;<em>\u201eNiko ne mo\u017ee biti ka\u017enjen za djelo koje, prije nego \u0161to je u\u010dinjeno, nije bilo propisano zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao ka\u017enjivo djelo, niti mu se mo\u017ee izre\u0107i kazna koja za to djelo nije bila predvi\u0111ena.&nbsp;Krivi\u010dna djela i krivi\u010dne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.\u201d<\/em>. Ustav u \u010dlanu 34 \u2013 Bla\u017ei propis, tako\u0111e ka\u017ee:&nbsp;<em>\u201cKrivi\u010dna i druga ka\u017enjiva djela utvr\u0111uju se i kazne za njih izri\u010du po zakonu ili propisu koji je va\u017eio u vrijeme izvr\u0161enja djela, osim ako je novi zakon ili propis bla\u017ei za u\u010dinioca.\u201c<\/em>. U \u010dlanu 147 \u2013 Zabrana povratnog dejstva, Ustav ka\u017ee:&nbsp;<em>\u201eZakon i drugi propis ne mo\u017ee imati povratno dejstvo.&nbsp;Izuzetno, pojedine odredbe zakona,&nbsp;ako to zahtijeva javni interes utvr\u0111en u postupku dono\u0161enja zakona,&nbsp;mogu imati povratno dejstvo.&nbsp;Odredba krivi\u010dnog zakona mo\u017ee imati povratno dejstvo samo ako je bla\u017ea za u\u010dinioca krivi\u010dnog djela.\u201d<\/em>. Javni interes, koliko smo upoznati, u ovom slu\u010daju nije utvr\u0111en, niti postoje razlozi za njegovo utvr\u0111ivanje. \u010clan 214b je posebna pravna vratolomija, s&nbsp;obzirom da ne znamo sa \u010dime \u0107e se zakon uskladiti, kako \u0107e se uskladiti nakon dono\u0161enja, mimo logike da bi izmjenama koje se donose ve\u0107 trebao da bude uskla\u0111en.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na osnovu ovakvih prijedloga zakona, nesporno je da \u0107e svaki sudski postupak da se okon\u010da odlukom suda o poni\u0161tenju rje\u0161enja o prestanku radnog odnosa i o vra\u0107anju slu\u017ebenika na&nbsp;posao uz isplatu od\u0161tete, \u010dime&nbsp;ne da se policija ne osloba\u0111a spornih i korumpiranih policijskih slu\u017ebenika (kojih ima i od kojih bi trebala zakonito da se oslobodi, kroz vo\u0111enje postupaka), ve\u0107 \u0107e i takvi slu\u017ebenici, ovakvim nakaradnim zakonskim rje\u0161enjem biti vra\u0107eni na posao i koristiti sudsku presudu kao \u201cdokaz\u201d svoje nevinosti.&nbsp;Tako da se ovim izmjenama upravo ide na&nbsp;ruku pojedinim korumpiranim slu\u017ebenicima unutar policije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uzimaju\u0107i u obzir sve navedeno, poslanici Evropskog saveza \u0107e&nbsp;&nbsp;inicirati ocjenu ustavnosti najnovije verzije Zakona o unutra\u0161njim poslovima. Istovremeno, pozivamo sve kolege iz opozicije, ma kojem politi\u010dkom subjektu pripadali, da podr\u017ee ovu na\u0161u inicijativu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropski savez \u0107e inicirati ocjenu ustavnosti&nbsp;Zakona o unutra\u0161njim poslovima, cijene\u0107i&nbsp;da su&nbsp;novousvojene odredbe&nbsp;neustavne po vi\u0161e osnova.&nbsp;Shodno \u010dlanu 150 Ustava, tra\u017ei\u0107emo obustavu izvr\u0161enja navedenog akta, cijene\u0107i da bi njegovim izvr\u0161enjem mogle nastupiti neotklonjive \u0161tetne posljedice. Amandmanom II&nbsp;koji je predlo\u017eila Vlada, a ti\u010de&nbsp;se poligrafskog&nbsp;testiranja, pominju se \u201eokolnosti koje se odnose na bezbjednosni rizik u vezi sa pristupom tajnim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1889,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3602"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3603,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602\/revisions\/3603"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1889"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/evropskisavez.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}