Kao neko ko je stasao u sijenci urušavanja jedne velike ideje, osjećam dvostruki teret: bol zbog sloma i goruću dužnost da ne zaboravim tekovine koje su nam ostavljene. Sjećanje na nešto što nijesam doživio, a čije posljedice bolno proživljavam. Danas, 29. novembra, kada obilježavamo 82 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, osećam ne samo poštovanje, već i duboku, goruću tugu i revolt, naveo je 

​Ovo, ističe, nije samo istorijski datum. 

“Za moju generaciju, koja danas pokušava da preživi i radi u ovom nestabilnom regionu, 29. novembar je lakmus papir odnosno test naše kolektivne savjesti i spremnosti za otpor. S pravom je 29. novembar bio najveći državni praznik. On je simbolizovao onu viziju đe su narodi, umesto da se glođu, sjeli za sto i dogovorili da budu ravnopravni. U Jajcu 1943. mi smo, kao Crnogorci, priznati kao konstitutivna nacija, formalno ušli u porodicu antifašističkih pobjednika. To nije bila samo administrativna odluka, već pečat da je Crna Gora izabrala svijetlo nad mrakom, slobodu nad diktaturom, i humanizam nad fašističkom mržnjom, naveo je Lisičić. 

​Danas, kako dodaje, dok gleda kako se društvo sve dublje uvlači u mulj klerikalizacije i fašizacije, dok se agresivno sprovodi istorijski revizionizam i dok se kida sve što je sekularno i antifašističko, osjeća kao da nam otimaju i poslednji komad dostojanstva.

​

“Moju generaciju, koja je stasala u tranziciji, uče da je borba protiv fašizma bila greška, da su naši đedovi i bake pogrešno birali. To je laž! To je cinični pokušaj da se opravdaju nečije sadašnje političke ambicije, koje su obučene u mantiju nacionalizma i netrpeljivosti. Neću ćutati dok se relativizuje žrtva onih koji su dali život da bismo mi imali državu. Neću pristati na narativ da je 29. novembar irelevantan” naglasio je Lisičić. 

Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo dan sjećanja na Jugoslaviju, već je i dan sjećanja na hrabrost da se kaže 'NE' tiraniji. Ta hrabrost je, napominje, temelj moderne Crne Gore.

​

“Pozivam sve one koji su zgroženi pravcem kojim ovo društvo ide, da ovaj datum dožive kao lični poziv na akciju. Opiranje zaboravu i relativizaciji je naš emotivni i moralni dug. Ako mi dozvolimo da nam ukradu ovo sjećanje, ukrali su nam i budućnost. Budimo svjedoci i borci. Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine. Smrt fašizmu, sloboda narodu”, zaključio je Lisičić.